Maja Bakran Marcich

• 

   

  Obrazovanje:

  • 1997: jednogodišnji diplomatski tečaj – diplomatska akademija MVP, Zagreb
  • 1996: poslijediplomski studij medicinske genetike, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • 1992: dipl.ing.biologije – smjer ekologija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

   

   

  Profesionalno iskustvo u insituticijama EU:

  Od 1 prosinca 2016: Zamjenica glavnog direktora, Glavna uprava za mobilnost i promet, Europska komisija (DG MOVE)

   

  Profesionalno iskustvo prije institucija EU:

  • 06/2016 – 11/2016: Pomoćnica ministra vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo vanjskih i   europskih poslova, Zagreb
  • 09/2015 – 05/2016: Pomoćnica ministra vanjskih i europskih poslova, Uprava za europske poslove, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Zagreb
  • 04/2012 – 08/2015: Načelnica, Sektor za koordinaciju europskih poslova, Uprava za europske poslove, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Zagreb
  • 09/2011 – 03/2012: Savjetnica Ministra, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Zagreb
  • 08/2005 – 08/2011: Načelnica, Odjel za sektorska pitanja, Misija RH pri EU, Bruxelles
  • 10/1999 – 07/2005: I tajnik, Misija RH pri EU, Bruxelles
  • 03/1998 – 09/1999: Savjetnica potpredsjednice Vlade RH i ministrice europskih integracija, Vlada RH, Zagreb
  • 07/1996 – 02/1998: OESS desk-officer, Ministarstvo vanjskih poslova, Zagreb
  • 10/1994 – 06/1999: Znanstveni istraživač, Institut za antropologiju Sveučilišta u Zagrebu
  • 09/1993 – 09/1994: Savjetnica, Delegacija Europske komisije, Promatračka misija EZ, Zagreb
  • 12/1992 – 08/1993: Znanstveni novak, Institut za antropologiju Sveučilišta u Zagrebu
  • 10/1991 – 11/1992: Prevoditeljica i časnik za vezu, Ured za vezu Vlade RH s Promatračkom misijom  EZ, Zagreb

   

  Odlikovanja:

  • 1996: Red hrvatskog pletera dodijeljen od Predsjednika Republike za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana
  • 2016: Chevalier dans l`Ordre national du Mérite dodijeljen od Predsjednika Francuske Republike za izuzetan doprinos europskoj integraciji Hrvatske, postizanje europskih ciljeva i doprinos bilateralnim odnosima

   

  Jezici:

  • hrvatski (materinji)
  • engleski (aktivno)
  • njemački, fancuski, talijanski (pasivno)

   

   

  Program Europske komisije za buduću mobilnost u EU

  Europska komisija predstavlja program za budućnost mobilnosti u EU.

  Sveobuhvatni paket mjera regulacije i potpora  ima za cilj stvoriti čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost za sve i dopustiti Europi da bude svjetski lider u oblikovanju budućnosti mobilnosti. Prvi korak bio je prvi paket mobilnosti objavljen 31. svibnja, dok će drugi paket mobilnosti biti objavljen u studenom 2017., nakon čega slijedi treći u proljeće 2018. godine.

  Jedno od ključnih pitanja je potreba za ubrzanjem prelaska Europe prema mobilnosti bez emisija. Unija treba sveobuhvatni regulatorni okvir koji će omogućiti djelovanje u području čistih tehnologija s pomoću poboljšanih emisijskih normi te u području uvođenja niskougljičnih goriva.

  Na globalnoj razini sve brže dolazi do inovacija, tržišno natjecanje sve je veće, a automobiliski sektor suočava se s procesom temeljite transformacije. Norme za emisije ugljičnog dioksida koje vrijede na razini EU snažan su pokretač inovacija i učinkovitosti te će pridonijeti jačanju konkurentnosti i pripremiti teren za vozila s niskom razinom emisije i bez nje na tehnološki neutralan način. Komisija je započela rad na reviziji normi u pogledu ugljičnog dioksida za razdoblje nakon 2020./2021. za automobile i kombije. Opcije obuhvaćene revizijom obuhvaćaju posebne ciljeve za vozila s niskom razinom emisije i/ili bez emisije. Komisija razmatra i norme EU za teška vozila.

  EU mora iskoristiti mogućnosti koje pružaju digitalizacija i automatizacija te izgraditi učinkovit i povezan sustav mobilnosti koji korisnicima pruža sigurna, privlačna, inteligentna, neometana i sve automatiziranija rješenja za mobilnost. Digitalizacija dovodi do učinkovitijeg prijevoza i logistike zbog boljeg protoka prometa i optimiziranja upotrebe infrastrukture, smanjivanja administrativnih opterećenja za gospodarske subjekte te omogućivanja boljeg kombiniranja javnog i privatnog prijevoza. Njome se pridonosi i dekarbonizaciji prometa tako što se omogućuje prelazak na čišće vrste prijevoza i potiče prijevoz većeg broja osoba u vozilu.

  Komisija podupire koordinirano uvođenje djelomično automatiziranih i povezanih vozila za masovno tržište do 2020. razvijanjem čitavog niza mjera politike, regulatornih mjera i mjera javne potpore te platforme za dionike u suradnji s državama članicama i industrijom. Koordinirani pristup upravljanju spektrom i uvođenje tehnologija 5G ključni su čimbenici koji omogućuju te nove usluge.

  Izazovi za automatizaciju višeg stupnja i nove generacije komunikacijskih tehnologija još su uvijek veliki. Provođenje opsežnog ispitivanja na otvorenoj cesti ključno je za ostvarivanje napretka u tehnologiji, jačanje suradnje među različitim akterima i bolju prihvaćenost u javnosti. Takva su ispitivanja već moguća u nekoliko država članica i podupiru se namjenskim pozivima na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor 2020.

  Mobilnost se ubrzano mijenja. Na početku ere povezanih i automatiziranih vozila, zajedničke mobilnosti, nulte emisije te lakog mijenjanja vrsta prijevoza, krajnje je vrijeme da izvršimo pripreme za budućnost mobilnosti u Europi. Europa mora prijeći s današnjih rascjepkanih prometnih mreža na integriran, suvremen i održiv sustav mobilnosti povezan s energetskim i digitalnim mrežama. Građanima i poduzećima moraju se nuditi sigurna, pametna i praktična rješenja za mobilnost diljem Europe, a europska infrastruktura mora biti jedna od najnaprednijih među glavnim svjetskim gospodarstvima.